259. Cetverogodisnja procjena aproksimalno infiltriranih lezija kod adolescenata

19. siječnja 2016 Newsletter 0

19. sijecanj 2016. / Newsletter br. 259

Autori: Esber Caglar, Ozgur Onder Kuscu, Dorian Hysi; ACTA STOMATOLOGICA CROATICA www.ascro.hr 
Izvor: Acta stomatol Croat. 2015;49(4):304-308., DOI: 10.15644/asc49/4/5, IZVORNI ZNANSTVENI RAD 
Preuzeto sa: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=220516 
Sazetak
Svrha: Infiltracija aproksimalnih lezija kompozitom novi je pristup u sprjecavanju progresije karijesa.
Svrha ovog istrazivanja bila je procijeniti kod adolescenata cetverogodisnji ucinak toga postupka.
Materijali i metode: Desetero adolescenata pristali su na infiltraciju 21 aproksimalne lezije ICON®-om (DMG, Njemacka) u podrucju trajnih inciziva i premolara. Postupak je obavljen u skladu s uputama proizvodjaca. Klinicka procjena kvalitete infiltrata ucinjena je nakon tjedan dana, te nakon jedne, dvije, tri i cetiri godine poslije inicijalnog zahvata. Terapeutski ucinak procjenjivao se na temelju rendgenskih snimki.
Rezultati: Desetero pacijenata praceno je cetiri godine. Velika vecina infiltriranih lezija locirana je na trajnim incizivima. Infiltrirani zubi nisu imali dentalni plak, niti su oko njih krvarile desni. Na godisnjim pregledima indeks plaka bio je konstantan. Gingivalni status takodjer je ostao isti i nije bilo promjena u obliku zuba. Promjena boje uocena je na cetiri zuba (19 %) tijekom pregleda nakon godine dana, no na sljedecim kontrolama nije bilo promjena. Cetiri godine nakon prve snimke radioloska slika nije pokazala napredovanje ni jedne od 21 lezije. Oralna higijena pacijenata bila je vrlo dobra.
Zakljucak: Aproksimalna infiltracija kod adolescenata ucinkovita je profilakticka metoda.
Materijali i metode
U istraživanju je sudjelovalo desetero adolescenata (6 mladica i 4 djevojke, u dobi od 14 do 17). Kriterij za ukljucivanje bila je radioloski procijenjena aproksimalna lezija u caklini ili u vanjskoj trecini dentina na trajnom zubu, a razlozi za nesudjelovanje u studiji bili su sistemske bolesti, alergije i klinicki vidljive kavitacije na testiranim aproksimalnim povrsinama. Svi pacijenti koji su sudjelovali u istraživanju i njihovi
roditelji potanko su obavijesteni o proceduri te su potpisali informirani pristanak. Zagrizne (tzv. bitewing) snimke snimljene su digitalnim rendgenom (Vista Scan, Dürr Dental, SAD). Klasifikacija 21 aproksimalne lezije obavljena je prema sljedecim kriterijima Parisa i suradnika (12):
– radiolucencija u vanjskoj polovini cakline (E 1),
– radiolucencija u unutarnjoj polovini cakline (E 2)
– radiolucencija koja se prostire u vanjskoj trecini dentina (D 1).
Radiolucencije s prostiranjem u srednju (D 2) i u unutarnju trecinu dentina (D 3) nisu bile ukljucene u istraživanje. Medicinska anamneza i stomatoloski status uzeti su tijekom prvog pregleda. Prije tretmana zabiljezen je status oralnoga zdravlja, nakupljanje plaka, karijes i gingivalni status testiranih zuba. Klinicki status ocjenjivao se kao zdrav (0) i kao inicijalna kariozna lezija (1), a kariozni defekti (2) bili su iskljuceni iz istrazivanja. Nakupljanje plaka ocijenjeno je prema nedostatku plaka (1), srednjem nakupljanju (2), umjerenom nakupljanju (3) te prekomjernom plaku (4). Gingivalni status ocijenjen je kao zdrav (1), kao krvarenje nakon sondiranja WHO sondom (2), kao otecen (3) i kao jaka upala s krvarenjem (4). Svi pacijenti dolazili su redovito na kontrole te su tada zabiljezene njihove navike o pranju zuba i prehrani te nedavna primjena fluorida. Dvoje iskusnih djecjih stomatologa nanijeli su pacijentima kompozitni infiltrat prema uputama proizvodjaca (Icon® Proximal Mini Kit, DMG, Hamburg, Njemacka). Nakon separacije kolcicem aproksimalna povrsina zahvacenog zuba jetkana je 120 sekundi 15-postotnom klorovodicnom kiselinom, a pritom se koristio poseban aproksimalni aplikator propustan samo na jednoj strani (Icon® Proximal Mini Kit, DMG, Hamburg, Njemacka). Aproksimalne povrsine isprane su vodom i susene 30 sekundi prema uputama proizvodjaca. Povrsina je dehidrirana 30 sekundi isusivanjem 95-postotnim etanolom i zrakom. Nakon toga upotrijebljena je smola niskog viskoziteta, infiltrat (Icon® Proximal Mini Kit, DMG, Hamburg, Njemacka) u trajanju od 180 sekundi, a pritom se koristio jednostrano propusni aproksimalni aplikator. Nakon sto je interdentalnim koncem uklonjen visak materijala, infiltrat je 40 sekundi osvijetljen (Mini L.E.D®, Sirona, Bensheim, Njemacka) sa svih strana prema uputama proizvodjaca. Infiltrat je nakon toga sljedecih 60 sekundi apliciran te osvijetljen. Nakon stvrdnjavanja, aproksimalne povrsine zavrsene su poliranjem diskovima i trakicama za poliranje (Soft-Lex, 3M ESPE, MN, SAD). Klinicku procjenu infiltrata obavili su isti klinicari kao i na inicijalnom pregledu. Oni su pacijente pregledali nakon tjedan dana te zatim ponovno poslije jedne, dvije, tri i cetiri godine. Interexaminer kalibracija iznosila je 0,90 (kappa). Klinicki status, prikupljanje plaka i gingivitis zabiljezeni su prema istim kriterijima kao i na inicijalnom pregledu kako bi procijenili kvalitetu infiltrata. Svi podatci statisticki su analizirani programom SPSS (SPSS16.0 for Windows, SPSS Inc. Chicago, IL, SAD). Opisana statistika i frekvencije koristene su bez obzira na vrstu podataka. Friedmanovim testom usporedjeni su podatci dobiveni na incijalnom pregledu s onima naknadnima. U svim testovima p vrijednosti ispod zadanih 0,05 smatrale su se statisticki znacajnima.
Tablica 1 i 2
Rezultati
Klinicki je bilo praceno desetero pacijenata. Vecina infiltriranih lezija locirana je na trajnim incizivima (tablica 1.). Od 21 lezije, tri su kategorizirane kao E 1, 10 kao E 2 i osam kao D 1. Srednja DMF-S vrijednost za uzorak bila je 7,3 ± 2,9, sto odgovara DMF-T-u od 4,1.8 ± 2,2. Adolescenti su dobili upute o pravilnoj oralnoj higijeni i prehrambenim navikama. Samo pacijenti koji su dolazili na godisnje preglede bili su ukljuceni u istrazivanje. Svima je bilo preporuceno da se koriste dentalnim koncem. Zubi koji su bili infiltrirani uglavnom nisu imali naslage plaka ni upaljene desni (tablica 2.). Na svakom godisnjem pregledu kolicina plaka bila je konstantna. Gingivalni status takodjer je ostao isti i nisu zabiljezene promjene u obliku i konturama zuba. Promjena boje uocena je na cetiri zuba (19 %) na pregledu nakon godine dana i nije se mijenjala tijekom sljedecih kontrola (tablica 2.) Rubna prilagodjenost infiltrata bila je postojana i glatka u svim slucajevima tijekom svih vremenskih intervala. Nisu uoceni ostri rubovi. Nisu zabiljezene statisticki znacajne razlike u zadanim arametrima tijekom cetverogodisnjih pregleda (p > 0,005). Radioloska procjena zagriznih (bitewing) snimki 21 infiltrirane lezije nije pokazala napredovanje ni jedne od njih (100 %) tijekom cetverogodisnjih kontrola (slika 1.) Oralna higijena svih pacijenata bila je zadovoljavajuca.  Rasprava Epidemioloski podatci pokazuju da je u svijetu vrlo visoka rasprostranjenost karijesa na aproksimalnim povrsinama, sto zahtijeva invazivni zahvat, kako na mlijecnim tako i na trajnim zubima (14). Infiltracija karioznih lezija nov je, jednostavan pristup stabilizaciji napredovanja inicijalne nekavitirane aproksimalne lezije (15). U ovom istrazivanju nije zabiljezena ni jedna kavitacija. Samo dvoje kvalificiranih djecjih stomatologa obavljali su zahvate i pratili pacijente cetiri uzastopne godine. Kod pacijenata obradjenih u ovom istrazivanju nije zabiljezen nastanak novih karioznih lezija. Nedavno je zakljuceno da su rubni integritet i boja vazni cimbenici u procjeni kvalitete lateralnih kompozitnih ispuna te je stoga siroko upotrebljavani USPHS kriterij prilagodjen za minimalno invazivnu infiltracijsku tehniku kako bi se mogao upotrebljavati u njezinoj procjeni (16). U ovom istrazivanju rezultati su pokazali da su infiltrirane lezije bile vrlo ucinkovite jer tijekom pregleda nije zabiljezeno nakupljanje plaka na njima, rubni gingivitis ili krvarenje nakon sondiranja. Ni jedan infiltrat nije bio izgubljen. Na radioloskim snimkama nije zabiljezen rast karioznih lezija. Jedini problem koji se navodi kao neuspjeh infiltracije, u ovom je slucaju promjena boje infiltrata, sto uzrokuje nezadovoljstvo pacijenta. Autori ovog istrazivanja zakljucili su da je aproksimalna infiltracija ucinkovita metoda za smanjenje napredovanja kariozne lezije. Nasi rezultati u skladu su s ishodima dugorocnih istrazivanja (17 – 18) u kojima je zabiljezeno zaustavljanje karioznih lezija nakon aproksimalne infiltracije. Nedavno je istaknuto da infiltrati mogu potaknuti promjenu boje u ranim fazama, ali to se naknadno moze promijeniti (19 – 20). U ovom istrazivanju jedan je pacijent zatrazio promjenu infiltrata u estetski ispun nakon zavrsetka cetverogodisnjih kontrolnih pregleda. U ovom istrazivanju sudjelovalo je nedovoljno ispitanika zato sto cetverogodisnje istrazivanje zahtijeva i kontrolnu skupinu. Unatoc tomu zadovoljni smo rezultatima zbog visoke razine oralne higijene. U zakljucku mozemo reci da je aproksimalna infiltracija vrlo ucinkovita profilakticka mjera kad je rijec o adolescentima.
Sukob interesa:
Nije bilo sukoba interesa.
LITERATURA
 1. Mejare, I; Raadal, M; Espelid, I. Diagnosis and management of dental caries. In: Koch, G; Poulsen, S – editors. Pediatric Dentistry-a clinical approach. 2nd ed. West Sussex: Wiley-Blackwell; 2009. p 110. 
2. Davila JM, Sisca RF, Tinanoff N, Provenza DV. Plastic sealing of proximal surfaces of teeth, a new technic. J Baltimore Coll Dent Surg. 1975 Jul;30(1):40-7.
3. Schmidlin PR, Zehnder M, Zimmermann MA, Zimmermann J, Roos M, Roulet JF. Sealing smooth enamel surfaces with a newly devised adhesive patch: a radiochemical in vitro analysis. Dent Mater. 2005 Jun;21(6):545-50.
4. Alkilzy, M; Splieth, CH. To seal or not to seal? Options for proximal sealing. In: Splieth, CH - editor. Revolutions in Pediatric Dentistry. Berlin: Quintessence Publishing; 2011. p. 90-101.
5. Trairatvorakul C, Itsaraviriyakul S, Wiboonchan W. Effect of glass-ionomer cement on the progression of proximal caries. J Dent Res. 2011 Jan;90(1):99-103.
6. Alkilzy M, Berndt C, Meller C, Schidlowski M, Splieth C. Sealing of proximal surfaces with polyurethane tape: a two-year clinical and radiographic feasibility study. J Adhes Dent. 2009 Apr;11(2):91-4.
7. Paris S, Meyer-Lueckel H. Microinvasive caries treatment by resin infiltration. In: Splieth, CH - editor. Revolutions in Pediatric Dentistry. Berlin: Quintessence Publishing; 2011. p. 104-117.
8. Meyer-Lueckel H, Bitter K, Paris S. Randomized Controlled Clinical Trial on Proximal Caries Infiltration: Three-Year Follow-Up. Caries Res. 2012;46(6):544-8.
9. Meyer-Lueckel H, Paris S, Kielbassa AM. Surface Layer Erosion of NaturalCaries Lesions with Phosphoric and Hydrochloric Acid Gels in Preparation for Resin Infiltration. Caries Res. 2007;41(3):223-30.
10. Meyer-Lueckel H, Paris S, Mueller J, Cölfen H, Kielbassa AM. Influence of the application time on the penetration of different dental adhesives and a fissure sealant into artificial subsurface lesions in bovine enamel. Dent Mater. 2006 Jan;22(1):22-8.
11. Mueller J, Meyer-Lueckel H, Paris S, Hopfenmuller W, Kielbassa AM. Inhibition of lesion progression by the penetration of resins in vitro:influence of the application procedure. Oper Dent. 2006 May-Jun;31(3):338-45.
12. Paris S, Hopfenmuller W, Meyer-Lueckel H. Resin infiltration of caries lesions: an efficacy randomized trial. J Dent Res. 2010 Aug;89(8):823-6.
13. Ekstrand KR, Bakhshandeh A, Martignon S. Treatment of proximal superficial caries lesions on primary molar teeth with resin infiltration and fluoride varnish versus fluoride varnish only: efficacy after 1 year. Caries Res. 2010;4 (1):41-6.
14. Ekstrand K, Martignon S, Bakhshandeh A, Ricketts DN. The nonoperative resin treatment of proximal caries lesions. Dent Update. 2012 Nov;39(9):614-6, 618-20, 622.
15. Altarabulsi MB, Alkilzy M, Splieth CH. Clinical applicability of resin infiltration for proximal caries. Quintessence Int. 2013 Feb;44(2):97-104.
16. Altarabulsi MB, Alkilzy M, Petrou MA, Splieth C. Clinical safety, quality and effect of resin infiltration for proximal caries. Eur J Paediatr Dent. 2014 Mar;15(1):39-44.
17. Meyer-Lueckel H, Bitter K, Paris S. Randomized controlled clinical trial on proximal caries infiltration: three-year follow-up. Caries Res. 2012;46(6):544-8.
18. Hammad SM, El Banna M, El Zayat I, Mohsen MA. Effect of resin infiltration on white spot lesions after debonding orthodontic brackets. Am J Dent. 2012 Feb;25(1):3-8.
19. Kim S, Kim EY, Jeong TS, Kim JW. The evaluation of resin infiltration for masking labial enamel white spot lesions. Int J Paediatr Dent. 2011 Jul;21(4):241-8.
20. Paris S, Hopfenmuller W, Meyer-Lueckel H. Resin infiltration of caries lesions: an efficacy randomized trial. J Dent Res. 2010 Aug;89(8):823-6.