25. Proteini u prehrani i koronarna bolest srca

13. travnja 2011 Newsletter 0

Podaci istraživanja provedenog na preko 84 000 žena praćenih tijekom 26 godina sugeriraju da promjena izvora proteina s crvenog mesa na više mesa peradi, ribe i orašastih plodova može smanjiti rizik za dobivanje koronarne bolesti srca

Dr. Adam Bernstein (Brigham and Women’s Hospital, Boston, Massachusetts) i njegovi suradnici analizirali su podatke prikupljene tijekom 26 godina praćenja 84 136 žena, starosne dobi od 30 do 55 godina, u velikoj studiji o zdravlju medicinskih sestara (Nurses’ Health Study).

Njihovi rezultati objavljeni su online 16. kolovoza 2010. Pacijentice koje su obuhvaćene ovom studijom nisu imale rak, šećernu bolest, anginu pektoris, infarkt miokarda, moždani udar ili druge kardiovaskularne bolesti.

Njihova prehrana praćena je pomoću standardnog upitnika svake 4 godine. Tijekom 26 godina praćenja, dogodilo se 2210 incidenata infarkta bez smrtnih posljedica i 952 smrtna slučaja od koronarne bolesti srca.

Multivarijabilna analiza prehrane i tradicionalnih čimbenika rizika, poput starosne dobi i pušenja, pokazuje da je konzumacija crvenog mesa i mliječnih proizvoda s visokim udjelom masnoće statistički značajno povezana s povišenim rizikom od koronarne bolesti srca, dok je veći unos mesa peradi, riba i orašastih plodova značajno povezan s nižim rizikom.

Statistički model kontrole ukupnog unosa kalorija, vlakana iz žitarica, alkohola, trans-nezasićenih masnih kiselina, i drugih potencijalno neprehrambenih varijabli koje mogu utjecati na rezultat studije, pokazuje da je jedan obrok orašastih plodova dnevno bio povezan s 30% manjim rizikom od koronarne bolesti u odnosu na jedan obrok crvenog mesa dnevno.

Također, jedan obrok mliječnih proizvoda s niskim udjelom masnoće dnevno povezan je s 13% manjim rizikom, jedan obrok mesa peradi dnevno s 19% manjim rizikom, a jedan obrok ribe dnevno s 24% manjim rizikom od koronarne bolesti u odnosu na jedan obrok crvenog mesa dnevno.

Najnovija analiza Nurses’ HealthStudy potvrđuje podatke prikupljene tijekom 14 i 16 godina praćenja, i crveno meso i dalje je povezano s rizikom koronarne bolesti, neovisno o varijablama koje mogu utjecati na rezultat studije i poznatih intermedijarnih rezultata.Autori su također otkrili vezu između ukupnog unosa mesa i rizika za koronarnu bolest srca, vjerojatno zbog visokog udjela crvenog mesa u ukupnom unosu mesa, ali snažna povezanost između crvenog mesa i koronarne bolesti srca se ne može u potpunosti objasniti konzumiranjem mesnih prerađevina, jer je crveno meso ostalo povezano s koronarnom bolesti srca čak i kada su mesne prerađevine isključene.

Međutim, nedavna studija dr. Renate Micha (Harvard School of Public Health, Boston) utvrdila je da konzumiranje neprerađenog crvenog mesa ne povećava rizik od koronarne bolesti srca ili šećerne bolesti, ali da je konzumiranje 50 g prerađenog mesa dnevno povezano s 42% većim rizikom od koronarne bolesti srca i 19% povećanim rizikom od šećerne bolesti, najvjerojatnije zbog količine natrija i drugih konzervansa.

Autori podsjećaju da je prehrambeno željezo – pogotovo hem željezo koje se nalazi u crvenom mesu – bilo pozitivno povezano s infarktom miokarda i smrtonosnom koronarnom bolesti srca u većini, ali ne u svim prethodnim istraživanjima.

Učinak hem željeza na sistolički krvni tlak, visok sadržaj natrija u mesnim prerađevinama, te spojevi stvoreni tijekom kuhanja crvenog mesa, kao što su heterociklički amini i krajnji produkti glikozilacije, također mogu povećati rizik od koronarne bolesti srca.

Dr. Bernstein i suradnici navode nedavnu meta-analizu dr. Dariusha Mozaffariana (Harvard University, Boston) i kolega, koja je pokazala da smanjenje konzumiranja zasićenih masnoća ne smanjuje rizik od koronarne bolesti srca, ali da zamjena zasićenih masti s polinezasićenim mastima značajno smanjuje rizik od koronarne bolesti srca.

“Kada se glavni izvori proteina, kao što su orašasti plodovi i riba, koriste kao zamjena za crveno meso, smanjuje se unos zasićenih masnoća, hem željeza i natrija, dok se unos polinezasićenih masti povećava.

Smanjenje rizika od koronarne bolesti srca vjerojatno je posljedica više istovremenih promjena unosa nutrijenata“, zaključuju dr. Bernstein i suradnici.