150. Ispitan postupak prevencije zatajenja srca

2. listopada 2013 Newsletter 0

Intervencija na temelju testiranja biomarkera unapredjuje lijecenje disfunkcije lijeve klijetke, ali klinicka korist nije jasna.

 

 

Prevalencija zatajenja srca (eng. HF-heart failure) povecava se unatoc napretku postignutom u podrucju razumijevanja i lijecenja rizicnih faktora. U otvorenom ispitivanju 1374 odrasle osobe (prosjecna dob, 65; 45% muskaraca) s rizicnim faktorom za HF ≥ 1 (≥3,27%) bile su podvrgnute godisnjem probiru na temelju natriuretskog peptida tipa B (BNP) te su bili razmjesteni ili u grupu s lijecenim BNP-om ili u grupu s uobicajenim lijecenjem.

 

U ispitivanju su nalazi BNP-a bili nedostupni ispitivacima. Ispitanici u grupi s lijecenim BNP-om, s povisenim razinama BNP-a (≥ pg/mL) bili su upuceni na ehokardiografiju (ultrazvuk srca) te lijecenje u kojem su sudjelovali i specijalist i lijecnik opce medicine. Primarna krajnja tocka klinickog ispitivanja bila je kombinacija novonastalog zatajenja srca i sistolicke disfunkcije lijeve klijetke, sa ili bez simptoma; zbog sporijeg ukljucivanja u ispitivanje dijastolicka disfunkcija lijeve klijetke dodana je u kombinaciju krajnje tocke nakon pocetka ispitivanja.

 

Tijekom prosjecnog vremena pracenja u trajanju od 4,2 godine, revidirana primarna krajnja tocka dogadjala se znatno rjedje u grupi s lijecenim BNP-om nego u grupi s uobicajenim lijecenjem. (5,3% vs. 8,7% omjer izgleda, 0,55). Ucestalost asimptomatske disfunkcije lijeve klijetke takodjer je bila manja u grupi s lijecenim BNP-om (4,3% vs. 6,6%; omjer izgleda, 0,57; P=0.01). Rizk simptomatskog zatajenja srca nije se znacajno razlikovao izmedju dvije grupe (1.0% vs. 2,1%; omjer izgleda, 0.48; P=0.12), ali je rizik hitne hospitalizacije zbog problema sa srcem bio znatno manji u grupi s lijecenim BNP-om (22,3 vs. 40,4 na 1000 pacijenata-godisnje). Valja napomenuti da je upotreba renin-angiotenzin-aldosteron inhibitora bila ucestalija u grupi s lijecenim BNP-om nego u grupi s uobicajenim lijecenjem.

 

Ovo je ispitivanje bitno jer je to relativno rigorozan pokusaj procjene preventivnog postupka za zatajenje srca, ali rezultati ne bi smjeli promijeniti praksu. Cinjenica da je ispitivanje bilo otvoreno (a ne slijepo) mogla bi objasniti neke od razlika u rezultatima; asimptomatska disfunkcija lijeve klijetke, osobito dijastolicke nepravilnosti na ehokardiografu su od upitne vaznosti za pacijente; izvedivost implementacije postupka kod velikog broja pacijenata jos uvijek nije jasna. Medjutim, ovi rezultati trebali bi pokrenuti ozbiljnu raspravu o prevenciji zatajenja srca, ukljucujuci znacaj vrijednosti biomarkera.

 

Izvor: Journal Watch General Medicine